Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

Nalazi se 25. km sjeverno od Sesveta. Graniči na istoku sa Zagrebačkom županijom točnije sa Gradom Sveti Ivan Zelina, na sjeveroistoku sa Općinom Konjščinom, na zapadu sa Općinom Gornjom Stubicom, na sjeverozapadu sa Općinom Bedekovčinom, na sjeveru sa Općinom Zlatar Bistricom, te na jugu sa Gradom Zagrebom točnije sa gradskom četvrti Sesvete.

Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatsko–ugarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Objava Virtualna razglednica pojavila se prvi puta na Izrada web stranica.